BRCA1P1
| BRCA1P1 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Identifikatori | |||||||
| Aliasi | BRCA1P1 | ||||||
| Vanjski ID-jevi | GeneCards: BRCA1P1 | ||||||
| Ortolozi | |||||||
| Vrste | Čovjek | Miš | |||||
| Entrez |
| ||||||
| Ensembl |
|
| |||||
| UniProt |
| ||||||
| RefSeq (mRNK) |
|
| |||||
| RefSeq (bjelančevina) |
|
| |||||
| Lokacija (UCSC) | n/a | n/a | |||||
| PubMed pretraga | [1] | n/a | |||||
| Wikipodaci | |||||||
| |||||||
BRCA1 pseudogen 1 je protein koji je kod ljudi kodiran genom BRCA1P1. [2]
Supresori BRCA1 pseudogen 1 su senzori oštećenja DNK i pretvarači signala, koji tvore veliki kompleks proteina sa više podjedinica poznatih kao kompleks za nadzor genoma povezan s BRCA1 (BASC). Ovaj genski proizvod povezuje se sa RNKpolimerazom II, a preko C-terminalnog domena, takođe stupa u interakciju sa histon-deacetilaznim kompleksima. Zato ovaj protein ima ulogu u transkripciji, popravljanju dvostrukih lanaca DNK i rekombinacijama. Mutacije u ovom genu odgovorne su za približno 40% nasljednih karcinoma dojke i više od 80% nasljednih karcinoma dojke i jajnika. Alternativna prerada ima ulogu u modulaciji subćelijske lokalizacije i fiziološke funkcije ovog gena. Opisane su mnoge alternativno prerađene varijante transkripta, od kojih su neke mutacije povezane s bolestima, ali opisisana je priroda pune dužine samo nekih od njih. Identificiran je srodni pseudogen, koji se također nalazi na hromosomu 17 (prema RefSeq
Funkcija
[uredi | uredi izvor]U PubMed-u postoji 1.384 članak koji se posebno odnose na ovaj gen. Funkcionalno, gen je testiran na povezanost s bolestima (OMIM: porodični rak dojkei, ostali izvori: spontani pobačaj adneksne bolesti, rak dojke-1, neoplazme e dojke, rak dojke-jajnika, porodični jajnički karcinom 1; karcinom srž, nedrobnoćelijska pluća i 42 druga). Predložen je za sudjelovanje u puto+evima: ATM signalizirajuči put, CARM1 i regulacija estrogenskog receptora, ćelijski ciklus: G2/M kontrolna tačka, uloge BRCA1 BRCA2 i ATR u osjetljivosti na rak, proteoliza posredovana ubikvitinom i procesima (ćelijski ciklus, autoubikvitinacija proteina). Očekuje se da će proteini imati molekulske funkcije (vezanje DNK, ligazna aktivnost, vezanje metalnih iona, aktivnost ubikvitin-proteinskih ligaza, vezanje cinkovih iona) i da se lokaliziraju u različitim odjeljcima (citoplazma, ćelijsko jedro, unutarćelijski).[3]
Interakcije
[uredi | uredi izvor]Opisani su putativni interakcijski proteini (ABL1, ACACA, AKT1, APLP2ANDST14, AR, ATF1, ATM, ATR, AURKA, BAP1, BARD1, BLM, BRAP, BRCA1P1, BRCA2, BRCC3, BRD7, BRE, BRIP1, C5ORF56ANDRADNA50, CASP , CCNA2, CCNB1, CCND1, CCNE1, CDK1, CDK2, CDK4, CDK5, CDK7, CDK8, CDK16, CDS1, CHEK2, CLSPN, COBRA1, CREB1, CREBBP, CSNK2A1, CSNK2BANDLY6G5B1, CSTF1, CSTF1 ; , IRGQANDXRCC1, JAK1, JAK2, JUN, JUNB, JUND, KIF1BANDPGD, KPNA2, KPNA6, LMO4, MAP3K3, MAP4K4, MDC1, MED1, MED13, MED17, MED21, MED23, MED24ANDSNORD124, MLH1, MSN, MSN, MSN, MSN, MSN , MYC, NBN, NCOA2, NCOA3, NCRNA00189ANDGAPDHP14ANDBACH1 i 65 drugih).
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Human PubMed Reference:". National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
- ↑ "Entrez Gene: BRCA1 pseudogene 1". Pristupljeno 6. 10. 2017.
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/AceView: Gene:BRCA1P1, a comprehensive annotation of human, mouse and worm genes with mRNAs or ESTsAceView.(nih.gov)