Mali mozak
| Mali mozak Cerebellum | |
|---|---|
 Crtež ljudskog mozga sa malim mozgom i mostom | |
 Lokacija ljudskog malog mozga (crveno) | |
| Detalji | |
| Dio | Zadnji mozak |
| Arterija | Gornja cerebelumska arterija, Prednja donja cerebelumska arterija, Zadnje donja cerebelumska arterija |
| Vena | Gornja cerebelumska vena, Donja cerebelumska vena |
| Identifikatori | |
| Latinski | Cerebellum |
| MeSH | D002531 |
| NeuroNames | 643 |
| NeuroLex ID | birnlex_1489 |
| TA98 | A14.1.07.001 |
| TA2 | 5788 |
| FMA | 67944 |
| Anatomska terminologija | |
Mali mozak (lat. cerebellum) je moždana regija koja ima važnu ulogu u kontroli pokreta. Može također biti uključen i u neke kognitivne funkcije, kao što su pažnja i jezik, te u reguliranju odgovora na strah i zadovoljstvo, ali njegove funkcije u vezi sa pokretom su najsolidnije utvrđene. Mali mozak ne inicira pokret, ali doprinosi koordinaciji, preciznosti i odgovarajućem tajmingu. Ulazne impulse dobija iz osjećajnog sistema kičmene moždine i iz drugih dijelova mozga i integrira ih za fino podešavanje motornih aktivnosti. Oštećenje cerebeluma proizvodi poremećaje vještinama motornih finesa, održavanje ravnoteže, držanja i motornog učenja.[1][2][3][4][5]
Anatomski, mali mozak ima izgled posebne strukture, pričvršćene za dno mozga, ušuškane ispod moždanih hemisfera. Njegova kora (korteks) ima površinu koja je prekrivena fino raspoređenim paralelnim žljebovima, u prekidima, za razliku od širokih nepravilnih vijuga kore velikog mozga. Ovi paralelni žljebovi prikrivaju činjenicu da je korteks velikog mozga zapravo kontinuirani tanak sloj čvrstog tkiva izbrazdan u stilu harmonike. U okviru ovog tankog sloja je nekoliko vrsta neurona sa visoko redovnim aranžmanom, od kojih su najvažnije Purkinjeove ćelije i granulaste ćelije. Ovaj kompleks neuronske organizacije dovodi do mogućnosti signala za obradu masivan, ali gotovo sve svoje proizvodnje prolazi kroz niz malih duboko cerebelarnom jezgra leži u unutrašnjosti malog mozga.[6][7] Razvijeno je nekoliko teorijskih modela koji pokušavaju objasniti kalibraciju senzomotorne funkcije u smislu sinaptičke plastičnosti u malom mozgu. Većina njih proizlaze iz modela kojeg su formulirali neurolozi David Marr i James Albus, koji su, na osnovu posmatranja da svaka cerebelarna Purkinjeova ćelija prima dva drastično različita tipa ulaza: jedan tip se sastoji od hiljada slabih impulsa iz paralelnih vlakana, a drugi tip se ispoljava kao izuzetno jak ulaz iz jednog uzlaznog vlakna. Osnovni koncept ove teorije je da paralelna uzlazna (aferentna) vlakna služe kao "nastavni signal", koji izaziva dugotrajnu promjenu u snazi paralelnih ulaznih vlakana. Zapažanja dugoročne depresije ulaza paralelnih vlakana pružilila su podršku za teorije ovog tipa, ali njihovu valjanost još uvijek ostaje kontroverzna.[8][9][10]
Struktura
[uredi | uredi izvor]
Mali mozak se nalazi u potiljačnoj lobanjskoj jami, potpuno odvojen od donje ploče velikog mozga putem dvostruke moždane ovojnice dura mater cerebri. Ispod i sprijeda odvojen je od zadnjeg dijela ponsa četvrtom klijetkom, a od produžene moždine proširenjem subarahnoidalnog prostora velikom cisternom (cisterna magna).
Na malom mozgu se razlikuju razvojni (stariji) i mlađi dio. Siva masa nalazi se na površini kao kora cortex cerebri. Bijela masa smještena je u unutrašnjosti kao medularno tijelo corpus modulare.
Sastoji se od neparnog središnjeg dijela koji se naziva vermis i dviju cerebelarnih hemisfera. Sa moždanim deblom je povezan sa cerebelarnim pedunkulima i to gornjim (brachium conjuctivum), srednjim (brachium pontis) i donjim (corpus restiforme).
Funkcijski se razlikuju tri dijela: vestibulocerebelum (povezuje mali mozak sa vestibularnim sistemom), spinocerebelum koji je bitan za hod i stajanje te šalje modulirajuće impulse u nucleus ruber te cerebrocerebelum kojemu cortex velikog mozga šalje informacije o planiranoj motoričkoj radnji koju on modulira.
Mali mozak služi za održavanje ravnoteže i orijentacije u prostoru, i upravlja tonusom muskulature. Mali mozak omogućuje pravilno, meko i svrhovito izvođenje kretnji.
Najbolje je razvijen kod onih sisara koje imaju izuzetne fizičke sposobnosti (trkači, plivači, letači).
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC[mrtav link] |ref=refPritchard.}}
- ↑ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4: http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22. |ref=refButler.}}
- ↑ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ↑ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ↑ Wolf U., Rapoport M. J., Schweizer T. A. (2009). "Evaluating the affective component of the cerebellar cognitive affective syndrome". J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 21 (3): 245–53. doi:10.1176/jnp.2009.21.3.245. PMID 19776302.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Fine EJ, Ionita CC, Lohr L (2002). "The history of the development of the cerebellar examination". Semin. Neurol. 22 (4): 375–84. doi:10.1055/s-2002-36759. PMID 12539058.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
- ↑ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
- ↑ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
