Keszthely
Keszthely | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 46°46′N 17°14′E / 46.767°N 17.233°E | |||
| Država | |||
| Županija | Zala | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Ferenc Ruzsics | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 75.98 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 20,116[1] | ||
| - Urbana gustoća | 264.8 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 8360 | ||
| Pozivni broj | 83 | ||
| Službene stranice www.keszthely.hu/ | |||
| Karta | |||
Keszthely čita se Kesthelj (hrvatski: Kestel ili Monoštor, njemački: Kesthell) je grad na zapadu Mađarske od 20,116 stanovnika[1]
Keszthely administrativno podpada pod Županiju Zala i poznato je turističko mjesto.
Keszthely leži duž jugozapadne obale Jezera Balaton.
Taj kraj uz jezero bio je naseljen još za Antike, za rimskih vremena tu se razvila - Keszthely kultura.
Današnji Keszthely je prvi put dokumentiran 1247., od 1421. ima status trgovišta, ali su mu je daljnji razvoj spriječili Austrijsko-turski ratovi pa nije dobio status grada, iako ga Osmanlije nikad nisu zauzele.
Ponovni razvoj mjesta počeo je u 18. vijeku, kad je izrastao u regionalni vjerski i obrazovni centar. U to vrijeme veliki utjecaj na razvoj mjesta imali su grofovi Feštetić koji su imali veliki feud. Njihov član Juraj Feštetić (mađarski: György Festetic) ( 1755.- 1819.) osnovao je agronomsku školu - Georgikon 1797. koja je vremenom izrasla u fakultet. On je značajno doprinjeo buđenju nacionalne svijesti u Mađarskoj u 19. vijeku. Danas je dio Univerziteta u Veszprému.
Keszthely se od početka 19. vijeka počeo transformirati u ladanjsko turističko mjesto, tako da je i prvi parobrod na jezeru nabavljen 1846.
Keszthely je 1954. dobio status grada.
- David Schwarz, graditelj prvog aluminijskog cepelina
- 1 2 3 4 „Hungary: Zala” (engleski). City population. Pristupljeno 8. 06. 2016.
- Službene stranice Keszthelya Arhivirano 2020-08-15 na Wayback Machine-u (hu)