Ae ba nösi

Wikipedia:Olayama

Moroi ba Wikipedia
Ensiklopedia ba li Niha nifalului zato
Moroi khöda, soguna khöda, soguna khö ndraonoda miföna.
No so 1.770 ngawua zura.
Oguna'ö nahia yaŵa ba högö zura (faigi gambara ) ba wangalui hadia ia.
Agama Biologi Famatörö Geografi Hada Matematika Media Sains Sejarah Teknologi
Sura si bohou tesura
Halö templat zura si faudu ba Formulir wanura
Moguna inspirasi? So gangolifa zura sinangea mu'a'asogö ba da'a. Baero da'ö so göi ngawalö zura si lö tesöndra ba da'a.

Sura amilita

Charles Darwin no samösa gere geologi awö biologi, si tehöngö ba zi sagörö ulidanö börö zöndrania sanandrösa ba nifotöi teori evolusi. Molo'ö Darwin fefu zauri ba gulidanö no tumbu moroi mböröta zauri föna (common ancestors). Ma'ökhö teori andre no tobali sambua teori nitemagö ba zi sagörö ulidanö ba no tobali konsep ni'odane-danegö bakha ba wamahaö nifotöi sains (Baso dohu-tohunia)

Hadia ö'ila?

Hadia ö'ila
  • wa itugu ambö fahuhuo Ndraono Niha ba li Niha börö me lö khöra lala wombaso ba li Niha? Andrö wa ba Wikibuku Nias tefa'anö ngawalö nibaso, ena'ö to'ölö ira wombaso ba li Niha.
  • wa ba Wikibuku Nias so göi Zura Ni'amoni'ö? Ba zi so föna so göi khönia gambara awö wamotokhi ba gahe.
  • wa ba Wikibuku Nias tesöndra göi cerpen awö novella btn.? Te'a'asogö ngawalö zura simane andre ena'ö tedou li Niha ba gotalua ndraono si bohou ebua.
  • wa ba Wikibuku Nias so göi nifotöi WikiYunior, nahia ngawalö nibaso si faudu khö ndraono si 5-12 fakhe? Baero da'ö so göi hendri-hendri, hoho, btn.?

Salua föna

Da'a tou ngawalö zalua föna ba mbaŵa si öfa:
  • 2001 tobali Imlek ngaluo wolombase fakultatif (ni'etu'ö Abdurrahman Wahid)
  • 1981 iforoma'ö Xerox lala wangöhöndrögö hadia ia ba zandrela komputer ba labe döinia te'u (mouse) börö me hulö de'u oroma ia ba dete meza
  • 1979 tobali Iran Republik Islam, sambua negara nifatörö ndra sololohe ba agama (teokrasi). Ayatollah Ruhollah Khomeini tobali hörö negara
  • 1972 ofeta Apollo 16 ba mbaŵa
  • 1968 tebunu Martin Luther King, Jr. ba Memphis, Tennessee, AS, ba ginötö idönia'ö demonstrasi wolaŵa gaji side-ide ndra sohalöŵö
  • 1961 Yuri Gagarin tobali niha si föföna sibai si möi baero mbanua yaŵa
  • 1955 tebörögö Konferensi Asia Afrika ba Bandung
  • 1948 tefasindro WHO
  • 1930 tefasindro PSSI
  • 1922 Josef Stalin tobali Sekretaris Jenderal Partai Komunis Uni Soviet si föföna
  • 1896 Olimpiade modern si föföna tefalua ba Athena
  • 1815 mamoka Hili Tambora, Sumbawa, tobali famoka hili fondrege zebua ba gulidanö. Börö wamokai andre itörö ulidanö ma'asagörö fa'okafu
  • 1795 Perancis mangoguna'ö meter tobali fangerai wa'anau
  • 1912 tebua göfa Titanic moroi ba Southampton, Inggris ba ba dalu lala ahöndrö ia ba Newfoundland
  • 1894 film komersial si föföna te'oroma'ö ba New York

Halöŵö si fakhai

Halöŵö bö'ö Wikimedia

Wikipedia andre no nihönagö Wikimedia Foundation, sambua amaota si lö mangalui hare. Baero ba Li Niha so na sa Wikipedia ba Li Indonesia ba ba ngawalö li bö'ö ba Indonesia simane: Aceh, Bali, Banjar, Banyumasan, Bugis, Gorontalo, Jawa, Madura, Melayu, Minangkabau, Sunda, ba Tetun.

Baero Wikipedia ba so göi na sa proyek tanö bö'ö multi-bahasa khö Wikimedia Foundation:

Wikimedia Commons Commons
Girö-girö media
Wiktionary Wiktionary
Kamus
Wikisource Wikisource
Ngawalö gumbu
Wikinews Wikinews
Ngawalö duria
Wikibooks Wikibooks
Ngawalö mbuku
Wikiquote Wikiquote
Ngawalö gamaedola
Wikispecies Wikispecies
Ngawalö spesies
Wikiversity Wikiversity
Ngawalö wamomaha
Wikivoyage Wikivoyage
Ngawalö wanörö
Wikidata Wikidata
Wikidata
Meta-Wiki Meta-Wiki
Koordinasi Wikimedia
MediaWiki MediaWiki
Software Wiki